Atrezija, koju često nazivamo i kongenitalna atrezija, predstavlja ozbiljan poremećaj koji može utjecati na novorođenčad, osobito u pogledu probavnog sustava. Kada govorimo o atreziji, najčešće mislimo na atreziju jednjaka ili drugih dijelova probavnog trakta. Ova stanja mogu predstavljati hitne medicinske situacije, pa je važno prepoznati simptome i razumjeti proces dijagnosticiranja kako bi se brzo pružila potrebna pomoć.
Simptomi atrezije kod novorođenčadi
Jedan od prvih simptoma koji roditelji mogu primijetiti je poteškoća s hranjenjem novorođenčeta. Djeca s atrezijom jednjaka često ne mogu normalno piti mlijeko, a to može rezultirati kašljem ili gušenjem tijekom hranjenja. Na primjer, kada se beba pokuša hraniti, može pokazivati znakove nelagode, a mlijeko se može vraćati kroz nos ili usta. Ova situacija može izgledati zabrinjavajuće, ali je ključno ostati smiren.
Osim problema s hranjenjem, novorođenčad koja pate od ove bolesti često pokazuju i druge jasne simptome. Jedan od njih je salivacija, odnosno povećano lučenje sline. Ovo se događa zbog nemogućnosti normalnog prolaska hrane kroz jednjak, što može rezultirati nakupljanjem sline koja izlazi van. Roditelji, stoga, mogu primijetiti da je beba “salučna” ili da ima stalno mokre usnice.
Drugi znakovi koji mogu ukazivati na atreziju uključuju povraćanje, posebno ako je to povraćanje žutih ili zelene boje, što ukazuje na moguće probleme s probavnim sustavom. Također, roditelji bi trebali obratiti pažnju na opće stanje beba. Ako beba izgleda letargično, ne pokazuje interes za hranjenje ili ne dobiva na težini, to su renomirani znakovi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Dijagnosticiranje atrezije
Dijagnosticiranje atrezije kod novorođenčadi često uključuje niz postupaka koji pomažu liječnicima da postave točnu dijagnozu. Ključno je djelovati brzo, s obzirom na to da atrezija može biti opasna po život.
Liječnici obično započinju s fizikalnim pregledom. Ovaj pregled može uključivati procjenu simptoma poput salivacije, gušenja ili poteškoća s hranjenjem. Osim toga, liječnik će postaviti pitanja o povijesti bolesti u obitelji i rođenju djeteta kako bi dobio dodatne informacije.
Jedna od najčešćih dijagnostičkih metoda je radiografsko snimanje tj. rendgenski pregled. U nekim slučajevima, liječnici će umetnuti sondu kroz nos ili usta kako bi provjerili prolaz jednjaka. Ova metoda može pomoći u identifikaciji točne lokacije atrezije i potencijalnih problema u probavnom traktu.
Ponekad se koriste i druge dijagnostičke metode, poput ultrazvuka, kako bi se stekao bolji uvid u stanje unutarnjih organa. Ove metode omogućuju liječnicima da vide jednjake i druge strukture kako bi se utvrdila njihova funkcionalnost.
Što učiniti ako primijetite simptome
Ako primijetite bilo koji od ovih simptoma kod vašeg novorođenčeta, važno je ne gubiti vrijeme. Iako je lako pančati, najbolje je brzo se obratiti pedijatru ili otići u hitnu medicinsku pomoć. Rano otkrivanje atrezije može značiti razliku između lakšeg ili ozbiljnijeg liječenja.
Za roditelje je ključno imati na umu da su liječnici obučeni za prepoznavanje problema i da se slabiji simptomi ne bi trebali ignorirati. Čak i ako se čini da je stanje manje ozbiljno, neuobičajeni problemi s hranjenjem uvijek zaslužuju pažnju stručnjaka.
S obzirom na to da atrezija može istovremeno uključivati i druge organe i sustave, često će biti potrebna multidisciplinarna procjena. Sudjelovanje različitih specijalista može pomoći u određivanju najoptimalnijih mogućnosti liječenja, stoga nikada nije loša ideja posavjetovati se s više stručnjaka kada je riječ o zdravlju vašeg mališana.
Važno je biti informiran, ali i zadržati mirnoću. Atrezija može zvučati zastrašujuće, no uz pravu pomoć i brzu reakciju, mnoge obitelji uspijevaju prevladati ovo stanje i uspostaviti normalan život s njihovim djetetom. Na kraju, s ljubavlju i podrškom, svaka prepreka može biti savladana.