Bergerova bolest, poznata i kao IgA nefropatija, je poremećaj koji pogađa bubrege, a karakteriziraju ga upalne promjene uzrokovane nepravilnim nakupljanjem imunoglobulina A (IgA) u bubrezima. Iako se može razvijati polako i često ne uzrokuje ozbiljne simptome, razumijevanje njenih glavnih simptoma i načina dijagnosticiranja ove bolesti ključno je za pravovremenu intervenciju i prevenciju potencijalno ozbiljnijih problema.
Glavni simptomi Bergerove bolesti
Bergerova bolest često se razvija suptilno, a mnogi ljudi ne primjećuju nikakve znakove sve dok bolest ne napreduje. Prvi simptomi mogu biti blagi ili gotovo neprimjetni, a mogu uključivati sljedeće:
Hematurija
Jedan od najčešćih simptoma Bergerove bolesti je hematurija, odnosno prisutnost krvi u urinu. Ova krv može biti vidljiva golim okom ili se može otkriti samo laboratorijskim ispitivanjima. Možda ćete primijetiti da vaš urin izgleda “boja čaja” ili “boja mesa”. Ovaj simptom može dolaziti i prolaziti, što često zbunjuje pacijente koji se možda ne jave liječniku odmah.
Proteine u urinu
Drugi simptom koji ukazuje na Bergerovu bolest su proteini u urinu, poznati kao proteinurija. Tada vaš urin može izgledati pjenasto zbog visokog sadržaja proteina. Ova pojava može biti indikativna za probleme s bubrezima, a često se otkriva tijekom rutinskih pretraga.
Visoki krvni tlak
Povišeni krvni tlak također može biti simptom Bergerove bolesti. Kada bubrezi nemaju pravilnu funkciju, tijelo može reagirati povišenjem krvnog tlaka kako bi nadoknadilo smanjenu efikasnost filtracije. Simptomi visokog krvnog tlaka, kao što su glavobolje, zamagljen vid ili tinitus (zujanje u ušima), mogu se javiti, ali često ne prepoznajemo izvor problema.
Umor i otečenost
S obzirom na to da bubrezi igraju ključnu ulogu u uklanjanju otpadnih tvari iz organizma, njihovo oštećenje može uzrokovati zadržavanje tekućine i osjećaj umora. Može doći do otečenosti u rukama, nogama ili licu, a sve to može dodatno pogoršati kvalitetu života.
Simptomi povezani s infekcijama
U nekim slučajevima, Bergerova bolest može biti povezana s infekcijama. Osobe sa slabijim imunološkim sustavom mogu postati podložnije raznim infekcijama, a može se javljati i bol u donjem dijelu leđa, što sugerira infekciju bubrega ili mokraćnog sustava.
Kako se dijagnosticira Bergerova bolest?
Dijagnosticiranje Bergerove bolesti može biti izazovno zbog sličnosti simptoma s drugim bubrežnim bolestima. Također, neki ljudi mogu imati asimptomatski oblik bolesti. Liječnik će obično započeti s detaljnom povijesti bolesti i fizičkim pregledom, nakon čega mogu uslijediti različite dijagnostičke metode.
Laboratorijske pretrage
Jedna od prvih pretraga koja će se vjerojatno provesti je analiza urina. Ova analiza može otkriti prisustvo krvi i proteina u urinu, što su glavni indikatori problema s bubrezima. Osim toga, krvni testovi bit će važni za procjenu funkcije bubrega, uključujući razine kreatinina i uree.
Biopsija bubrega
Ako se sumnja na Bergerovu bolest, liječnik može preporučiti biopsiju bubrega. Tokom ovog postupka, mali uzorak bubrežnog tkiva će se uzeti za daljnja ispitivanja. Laboratorijska analiza ovog uzorka može potvrditi dijagnozu i pomoći liječniku da procijeni stupanj oštećenja bubrega.
Imunološka ispitivanja
Imunološka ispitivanja mogu biti korisna u utvrđivanju razine IgA u krvi. Povišene razine ovog imunoglobulina mogu ukazivati na uzrok problema. Također, liječnik može ispitati i druge autoimune markere kako bi isključio druge potencijalne poremećaje.
Dijagnosticiranje Bergerove bolesti zahtijeva pažljiv pristup i suradnju između pacijenta i liječnika. U ranim fazama, kada simptomi možda nisu tako izraženi, važno je redovito obavljati preventivne pretrage, osobito ako imate obiteljsku povijest bubrežnih bolesti ili drugih autoimunih stanja. Ova bolest ipak ne mora nužno dovesti do ozbiljnih problema ako se na vrijeme otkrije i pravilno liječi. Budite proaktivni u očuvanju svog zdravlja i uvijek se javite liječniku ako primijetite neobične simptome.