Ateroskleroza je jedna od najčešćih bolesti srca i krvnih žila, a njezin utjecaj na organizam može biti enorman. Ova bolest podrazumijeva nakupljanje masnoća, kolesterola i drugih tvari na stijenkama arterija, što s vremenom prouzrokuje njihovo sužavanje i smanjenje protoka krvi. U ovom članku istražit ćemo kako ateroskleroza konkretno utječe na krvne žile i srce, kao i na koji način možemo prevenirati njen razvoj.
Što se događa tijekom ateroskleroze?
Na početku, ateroskleroza se često ne manifestira na bilo koji način. Tijekom godina, međutim, kamenca od kolesterola počinje se nakupljati unutar arterija, stvarajući plak. Ovaj plak može uzrokovati otvrdnjavanje arterija, što otežava cirkulaciju krvi. Kao rezultat toga, organi i tkiva ne dobivaju dovoljno kisika i hranjivih tvari, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Primjerice, kada se plak formira u arterijama koje opskrbljuju srce, može doći do angine pektoris, što je stanje koje uzrokuje bol u prsima. Ako se plak oslobodi i uzrokuje zgrušavanje krvi, rizik od srčanog udara značajno raste. Isto tako, ako se ateroskleroza razvije u arterijama koje opskrbljuju mozak, može dovesti do moždanog udara.
Simptomi i dijagnoza
Kako ateroskleroza napreduje, neki simptomi postaju uočljiviji. Česti znakovi uključuju umor, otežano disanje, bolove u prsima i čak slabiji osjećaj u ekstremitetima. Mnogi ljudi nipošto ne povezuju ove simptome s problemima krvnih žila, smatrajući ih samo znakom starenja ili preopterećenja.
Dijagnoza ateroskleroze može uključivati krvne pretrage za procjenu razine kolesterola, ultrazvuk krvnih žila ili angiografiju. Važno je ne zanemariti čak ni naznake problema, jer pravovremena reakcija može značiti razliku između zdravlja i ozbiljnih komplikacija.
Rizični faktori
Razumijevanje rizičnih faktora koji doprinose razvoju ateroskleroze ključ je za prevenciju. Visoke razine kolesterola, visoki krvni tlak, pušenje, dijabetes, prekomjerna tjelesna težina i fizička neaktivnost samo su neki od njih. Na primjer, osoba koja puši i istovremeno vodi sjedilački način života uvelike povećava svoje šanse za razvoj ove bolesti.
Još jedan faktor koji se često zanemaruje je stres. Mnogi ljudi podcjenjuju njegovu moć, ali kronični stres može značajno pridonijeti razvoju ateroskleroze. Razmislite o tome koliko smo svi pod pritiskom svakodnevnog života, a zatim zamislite kako se to odražava na naše tijelo.
Kako prevenirati aterosklerozu?
Srećom, postoje konkretni koraci koje možemo poduzeti kako bismo smanjili rizik od ateroskleroze. Promjene u prehrani, kao što su povećanje unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i omega-3 masnih kiselina, mogu donijeti značajne koristi. Uključivanje redovne tjelesne aktivnosti također može pomoći u održavanju zdravih krvnih žila, a preporučuje se barem 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno.
Ne zaboravite na važnost prestanka pušenja. Učiniti taj korak ne samo da poboljšava vaše zdravlje, već također poboljšava kvalitetu života općenito.
Konačno, redovitost pregleda kod liječnika svakako je preporučljiva. Napravite analize i provjeravajte razinu kolesterola, krvni tlak i šećer u krvi. Učiniti ovo može u ranoj fazi otkriti probleme koje možete spriječiti dok su još u začeću.
Ateroskleroza može biti ozbiljna prijetnja, ali uz nekoliko proaktivnih koraka, imate mogućnost uzeti zdravlje u svoje ruke. Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti – a sa zdravim izborima, možete osigurati dug i zdrav život.