Astma i srčane bolesti su povezane u kompleksnom međusobnom odnosu koji može značajno utjecati na svakodnevni život osoba koje se suočavaju s tim problemima. Razumijevanje kako astma, koja je bolest dišnog sustava, može utjecati na srce, a istovremeno i na kvalitetu života, ključno je za traženje pravih rješenja i podešavanje svakodnevice na način koji će omogućiti bolje upravljanje ovim stanjima.
Što je astma – kardijalna i kako nastaje?
Astma – kardijalna (ili srčana astma) je termin koji se koristi kada je astma povezana sa srčanim problemima, obično je to stanje koje se razvija uslijed nekih srčanih oboljenja i poteškoća s cirkulacijom. Srce se ne može adekvatno prilagoditi potrebama tijela, što može uzrokovati nakupljanje tekućine u plućima, otežavajući disanje i izazivajući urinarnu dispneju, odnosno osjećaj gušenja. Osobe ovo stanje često doživljavaju kao napade astme, dok su u stvarnosti uzrok napada srčani problemi.
Posljedice na svakodnevni život
Osobe s astmom – kardijalnom u svakodnevnom životu mogu se suočavati s raznim izazovima koji im otežavaju normalno funkcioniranje. Kod nekih, blage tjelesne aktivnosti poput hodanja ili penjanja uz stepenice mogu izazvati napade gušenja. Umjesto da uživaju u aktivnostima s prijateljima ili obitelji, često se moraju ograničiti na umjereniji način života. Na primjer, planiranje izleta u prirodu može se pretvoriti u stresnu situaciju za onoga tko se boji da će se umoriti ili doživjeti napad.
Jedan od savjeta za prevladavanje ovih prepreka je postavljanje malih ciljeva. Na primjer, umjesto da se prisilite na dužu šetnju, započnite s kraćim udaljenostima i postepeno povećavajte trajanje i intenzitet aktivnosti. Uključivanje tehnika opuštanja, poput dubokog disanja ili meditacije, također može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju općeg stanja.
Utjecaj na mentalno zdravlje
Osobe koje se bore s astmom – kardijalnom mogu se osjećati frustrirano i često tjeskobno zbog nepredvidivih napada koji ih mogu zadesiti. Takva dinamika može dovesti do socijalne izolacije, gdje pojedinci izbjegavaju društvena okupljanja iz straha da će doživjeti iznenadni napad. Trebaju biti svjesni da nisu sami i da postoji podrška dostupna za njih.
Jedan od načina kako se nositi s tim izazovima je razgovor s prijateljima i obitelji o vlastitim brigama. Otvorenost može dovesti do bolje podrške i razumijevanja. Također, pridruživanje grupama ili zajednicama koje se fokusiraju na astmu može donijeti osjećaj pripadnosti i pomoći u razmjeni iskustava.
Prilagodba okruženju
Prilagodba životnog prostora može biti ključna za poboljšanje kvalitete života s astmom – kardijalnom. Na primjer, važno je osigurati da je prostor dobro prozračen i čist. Smanjenje izloženosti alergenima, poput prašine ili dimnih čestica, može značajno smanjiti učestalost napada. Uvođenje biljaka koje pročišćavaju zrak također će pridonijeti zdravijem okruženju.
Osobe s ovim stanjem trebaju biti svjesne što izaziva njihove simptome. Vođenje dnevnika simptoma može biti korisno kako bi se identificirali okidači i pronašli načini za njihovo izbjegavanje. Osim toga, redoviti pregledi kod liječnika i praćenje stanja mogu pomoći u bržem reagiranju na promjene u zdravstvenom stanju.
Kao posljednje, ne zaboravite na humor! Mnogi se susreću s izazovima koji izgledaju ozbiljno, pa humor može biti sjajan način da se opustite. Podijelite smiješne trenutke ili nezgode koje su vam se dogodile zbog tijela koje vas iznenadi, jer smijeh može biti nevjerojatna terapija u teškim vremenima. Bez obzira na sve izazove, bitna je upornost i volja da se suočite s teškoćama, prilagodite životne navike i da iz svake situacije izvučete najbolje.