Dislipidemija je medicinski termin koji se koristi za opisivanje nepravilnosti u razini lipida u krvi, a to su najčešće kolesterol i trigliceridi. Kada razine tih tvari postanu abnormalne, dislipidemija može postati ozbiljan zdravstveni problem. Važno je razjasniti što točno znači imati dislipidemiju i zašto je važno reagirati na vrijeme kako bismo izbjegli komplikacije.
Što uzrokuje dislipidemiju?
Dislipidemija može biti primarna ili sekundarna. Primarna dislipidemija je obično nasljedna i posljedica genetskih čimbenika. S druge strane, sekundarna dislipidemija može biti rezultat životnih navika ili različitih zdravstvenih stanja. Na primjer, prekomjerna konzumacija zasićenih masnoća, šećera i alkohola može povećati razine lošeg LDL kolesterola i triglicerida. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili dijabetesom također su sklonije dislipidemiji.
Kada dislipidemija postaje opasna?
Lakše je uočiti da dislipidemija postaje problem kada se poveže s drugim zdravstvenim stanjima. Kolesterol se dijeli na “dobri” (HDL) i “loši” (LDL). Visoke razine LDL kolesterola mogu dovesti do stvaranja plakova u arterijama, što sužava krvne žile i može izazvati srčane napade ili moždane udare. Statistika govori da čak 50% ljudi koji imaju visok LDL kolesterol neće osjetiti nikakve simptome sve dok ne dođe do ozbiljnih problema.
S druge strane, niski HDL kolesterol također može biti rizičan. HDL pomaže u uklanjanju loših masnoća iz krvi, pa nizak nivo ovog lipida može štetno utjecati na vaše zdravlje. Ako primijetite da se često osjećate umorno, imate probleme s disanjem pri fizičkom naporu ili vas često muče bolovi u prsima, svakako se obratite svom liječniku.
Kako pratiti razinu lipida?
Najbolji način za provjeru razine lipida u krvi je redovito ispitivanje. Liječnici preporučuju da osobe starije od 20 godina obavljaju kontrolne testove svake četiri do šest godina. No, ako imate familijarnu povijest srčanih bolesti ili drugih rizičnih faktora, možda ćete morati češće provoditi testove. Izvrsna je ideja zabilježiti svoje rezultate i pratiti ih s vremenom. Tako ćete moći uočiti trendove u razini lipida i razgovarati s liječnikom o potencijalnim promjenama u životnom stilu ili potrebnim lijekovima.
Kako reagirati i što poduzeti?
Reakcija na dislipidemiju uključuje promjenu životnog stila. Prva stvar koju možete učiniti jest prilagodba prehrane. Uključite više voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama poput srdela ili lososa u svoju prehranu. Izbjegavajte prerađene šećere i zasićene masti, a umjesto njih koristite zdrave masnoće poput onih iz avokada ili maslinovog ulja.
Fizička aktivnost također igra ključnu ulogu. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno. Ne mora to biti nužno iscrpljujući trening – čak i brza šetnja po kvartu može pomoći.
Neki ljudi će možda morati uzimati lijekove kako bi smanjili razinu lipida. Statini su među najčešće propisivanim lijekovima u tu svrhu. Važno je ne zanemarivati savjeti liječnika i redovito pratiti ljekovite učinke. Uvijek razgovarajte sa svojim liječnikom o mogućim nuspojavama i bilo kakvim promjenama u vašem zdravstvenom stanju.
Preporuke za dugoročno zdravlje
Kombinacija zdravog načina života i redovitih kontrola može drastično smanjiti rizik od srčanih bolesti. Razmislite o vođenju dnevnika prehrane i tjelesne aktivnosti kako biste imali jasan uvid u svoje navike. Osim toga, uključivanje članova obitelji u vaš plan zdravog življenja može biti motivirajuće i zabavno. Od zajedničkih trčanja do kuhanja zdravih obroka, suradnja može učiniti proces lakšim.
Dislipidemija nije beznačajna i može imati ozbiljne posljedice. Bitno je da svi, bez obzira na dob, postanu svjesni svojih razina lipida, usvoje zdrave navike i se povremeno posavjetuju s liječnicom. Time ne samo da osiguravate svoje zdravlje, nego i poboljšavate kvalitetu svog života.